Nakon Molitve Vjere - Simptomi
(Siječanj 3, 2012)
'Biti zaokupljen sa i pod utjecajem simptoma namjesto Božjom Riječju je dvojbiti istinitost Boga.' F.F.Bosworth 'Krist, Iscjelitelj - 6'
Ekipica moja draga i mila, radosti moja pre-velika u ove Posljednje Dane kada su mnogi antikristi izašli u svijet (1 Ivanova 2:18) koji niječu da Isus JEST Krist i nastoje na svaki način postaviti neki drugi lik na prijestolje na-mjesto (anti-Krist ne znači samo 'protiv-Krista' već i 'na-mjesto-Krista') Njega, kako ste mi vi jutros, radite snješka?!
No, idemo dalje sa našim 'primanjem iscjeljenja od Boga JEDINO kroz Krista', i to u period nakon Molitve Vjere. Dakle, recimo da nakon Molitve Vjere bolesni čovjek nije doživio čudo, tj. da nije smjesta ozdravio, što je VRLO MOGUĆE, i recimo da mu se nije dogodilo iscjeljenje u onom najboljem mogućem obliku a to je da su mu vrlo brzo nakon što je u vjeri zakoračio u zdravlje koje se još nije vidjelo niti osjetilo (Hebrejima 11:1) nestali svi simptomi, kao onda u našeg F. kada ga je sutradan ruka prestala boljeti 70% a preksutra skroz, ili pak kao u ovom krasnom i poučnom slučaju:
'Pastor E.E.Byrum iznosi sljedeći incident koji se dogodio u njegovu životu oko 1885 kada je služba iscjeljenja bila skoro nepoznata među Kršćanima:
'Uskoro nakon što me Gospod pozvao da radim za Njega, naučio sam vrlo dragocjenu lekciju.
Bilo je vrlo mnogo bolesti u zajednici u kojoj sam živio.
Troje iz naše obitelji je bilo pogođeno sa groznicom i prošli su kroz vrlo snažnu opsadu bolesti. Ja sam uskoro osjetio kako me zahvaća užas bolesti . Nekoliko dana sam joj se odupirao, ali sam konačno bio nadvladan od strane nje.
Ležeći u krevetu tijekom nekoliko sati, dok sam gorio u groznici i trpio mučnu bol, počeo sam iskreno komunicirati sa Gospodom. Rekao sam Mu da me On pozvao u službu, koju u mojem sadašnjem stanju nisam bio sposoban ispuniti.
(Ovdje se moram ubaciti i dodati kako je jedan od razloga zašto čovjek neće primiti iscjeljenje od Gospoda taj što on ne misli svoj život posvetiti služenju u Vinogradu tj. što ne misli biti aktivan Kršćanin, već mu zdravlje treba radi njegovih svjetovnih gušti. U tom slučaju, a po jasnim uputama iz Izlaska 23:25 i Jakova 3:2, 3, takvi ne ispunjavaju postavljene uvjete za iscjeljenje, i stoga sami produžuju svoje bijedno stanje!; ne zaboravite, bolest je na prvom mjestu i došla u svijet i time u čovjeka zato što je čovjek radije poslušao i služio Sotonu nego Boga, i stoga po vrlo jednostavnoj logici, bolest koja je od Sotone se ne može otkloniti od čovjeka sve dok on sam radije služi tom gospodaru = Matej 6:24)
POTEZ JE VAŠ
Kako nije bilo oko mene nikakvih starješina koje bi pozvao (Jakovljeva 5:14, 15), započeo sam izlagati moj slučaj Gospodu i citirati mnoga Njegova predivna obećanja, među kojima je bio Ivan 15:7: 'Ako živite u Meni, i Moje Riječi žive u vama, tražite štogod hoćete, i biti će vam učinjeno.'
Preispitao sam svoje posvećenje i onda Ga zatražio da me ispita. Bio sam voljan učiniti bilo što za Njega, i rekao sam, 'Gospode, ja živim u Tebi, i Tvoje Riječi žive u meni, stoga to obećanje pripada meni. Ja prepuštam moj slučaj u cjelosti u Tvoje Ruke i molim Te, ISCJELI ME!'
(Jako je važno, i po Pismu, da čovjek bude svjestan svoje potrebe, zatim da zna Tko mu jedini tu potrebu može namiriti, i da onda iskreno zatraži pomoć od Gospoda, jer to je uvjet da, po Mateju 7:7-11, bilo što primi od Njega)
Onda sam čekao da posao bude učinjen, ali nikakva promjena nije nastala.
Konačno sam rekao, 'Gospode, zašto nisam iscjeljen?'
Odgovor je došao smjesta: 'Drži Me za Riječ i ustani.' (tj. PRAKTICIRAJ svoju vjeru, ili 'stavi u pokret' svoju vjeru, ili 'čini ono što nisi mogao učiniti do Molitve za iscjeljenje!)
Rekao sam, 'Amen, Gospode, hoću!' I bez oklijevanja sam započeo izlaziti iz kreveta.
Još dok sam bio polu-obučen, mala promjena se mogla osjetiti u cijelom tijelu i, pavši na moja koljena, zahvalio sam Gospodu za to. Nakon oblačenja, i dajući hvale opet i iznova, bio sam puno bolje i odšetao u drugu sobu, izjavljujući da me Gospod iscjelio. [- cijeli je proces ovdje prikazan kakav treba biti nakon Molitve]
Unutar dvadeset minuta, groznica je potpuno napustila moje tijelo.Smjesta, otišao sam raditi i bio sam zdrav od tog istog časa. [Znači, nije išao gledati televiziju ... već raditi za Gospoda!]
Siguran sam da sam bio ostao ležati u krevetu i odbio djelovati sukladno Riječi Gospodnjoj, bio bi morao proći kroz dugu opsadu bolesti. Bogu neka je sva slava.
To me podučilo vrlo vrijednu lekciju povjerenja u Njega i Njegovu Riječ. Otkrio sam da kada se vjera živi, unatoč svakog proturječnog osjećaja, Bog će uvijek ispuniti Svoju Riječ, i za nas je obistiniti.
Stvarna je vjera držati Boga za Njegovu Riječ i zakoračiti u životu po Njegovu obećanju sa svim uvjerenjem i iskrenošću, bez sumnje i straha.'
Dakle, uzmimo da smo napravili točno sve što i Byrum, no unatoč tome iz ovog ili onog razloga simptomi bolesti su dalje tu ... čak nakon nekoliko dana... ili tjedna-dva... što nam je onda za činiti postavlja se pitanje samo od sebe? Odgovor nam daju Hebreji gdje čitamo:
'Želimo ipak da svatko od vas sve do svršetka pokazuje tu istu gorljivost za ispunjenje nade te ne omlitavite, nego budete nasljedovatelji onih (Abrahama, Sare itd. itd. = Hebrejima 11) koji po vjeri i strpljivosti baštine obećano.' Hebrejima 6:11, 12
'Ne gubite dakle pouzdanja! Pripada mu velika plaća! Postojanosti vam uistinu treba da biste vršeći volju Božju zadobili obećano.' Hebrejima 10:35, 36
Naime, kada smo ispunili sve postavljene uvjete, i zatražili nakon toga u Molitvi Vjere iscjeljenje od našeg voljenog Oca u Kristu (Ivan 14:8, 9), te Mu zahvalili na njemu, i onda u vjeri da smo ga primili premda se još nije očitovalo počeli radosno slaviti i hvaliti Boga-Krista, to je trenutak kada mi moramo potpuno zanemariti svaki osjetilni pokazatelj i imati pred svojim očima ništa drugo osim Obećanja Božjega a to je da 'jesmo iscjeljeni' (Izaija 53:5 + 1 Petrova 2:24) i da 'ćemo se oporaviti' (Jakovljeva 5:15), drugim riječima, mi nakon Molitve Vjere i sve dok se iscjeljenje koje smo primili potpuno ne očituje, pa bilo to i nakon pola godine, trebamo zadržati potpuno istu gorljivost za ispunjenje naše nade te postojani ustrajati u toj čvrstoj Vjeri da JESMO već primili iscjeljenje, i ono se neće podbaciti materijalizirati.
Mi ne smijemo dozvoliti da nam u nijednom trenutku bilo kakvi simptomi na bilo kakav način odvuku pogled od Isusa Krista i onog što je On priskrbio za nas na Križu, tj. od Božjeg obećanja o iscjeljenju, jer tko to čini, on na taj način tako reći poništava svoju molitvu, i može se dogoditi da izgubi iscjeljenje.
*
Krasan primjer što se događa kada skrenemo pogled sa Krista i Njegove Riječi na naše okolnosti koje gledamo prirodnim ljudskim a ne Božanskim očima jeste Petrovo hodanje po vodi, dakle u Mateju 14 čitamo:
24 Lađa se već mnogo stadija bila otisla od kraja, šibana valovima. Bijaše protivan vjetar.
25 O četvrtoj noćnoj straži dođe On k njima hodeći po moru.
26 A učenici ugledavši Ga kako hodi po moru, prestrašeni rekoše: "Utvara!" I od straha kriknuše.
27 Isus im odmah progovori: "Hrabro samo! Ja Sam! Ne bojte se!"
28 Petar prihvati i reče: "Gospode, ako si Ti, zapovjedi mi da dođem k Tebi po vodi!"
29 A On mu reče: "Dođi!" I Petar siđe s lađe te, hodeći po vodi, pođe k Isusu.
30 Ali kad spazi vjetar, poplaši se, počne tonuti te krikne: "Gospode, spasi me!"
31 Isus odmah pruži ruku, dohvati ga i kaže mu: "Malovjerni, zašto si posumnjao?"
Treba uočiti da se okolo Petra ništa nije promijenilo u momentu kada je počeo tonuti, mislim na prirodne okolnosti, jer je vjetar i dalje bio protivan, i valovi su i dalje šibali, no promjena je nastala unutra, on je skrenuo pogleda sa Isusa i Njegove Riječi, POSUMNJAO JE DA ON TO MOŽE, i počeo je tonuti!
No, i tada kad je zavapio ka Kristu, Ovaj ga je podigao k Sebi unatoč njegovoj nevjeri, stoga nikada nemojte smetnuti sa uma kakvog dobrog, milostivog, milosrdnog i suosjećajnog Oca imate u Kristu ... neka vam to uvijek bude utjeha čak i u vašim padovima i vašoj nevjeri kada Ga zaniječete radi vaših ljudskih slabosti!
Završit ćemo danas sa još jednom krasnom Biblijskom uputom koja se ovdje može krasno primjeniti a to je ona iz Jakova kojeg sam evo baš jutros opet prečitavao, a isto tako je primjenjiva i na sliku sa Petrom i hodanjem po vodi, dakle, čitamo u Jakovljevoj 1:6-8 (Suvremeni prijevod):
'(Kada tražite nešto od Boga) tražite sa vjerom bez imalo sumnjanja! Onaj tko sumnja je poput morskog vala što ga vjetar baca amo-tamo. Takav čovjek neka ne misli da će IŠTA primiti od Gospoda. Takav je čovjek podvojena uma (koji malo gleda u Krista i obećanje o iscjeljenju, a onda malo u simptome), nestalan u svemu što radi.'
U Ljubavi Isusa Krista ...
... Nevinog Koji je umro i propatio za grešne i opake (1 Petrova 3:18)...
... On je Bog Istiniti (1 Ivanova 5:20)... Bog Silni i Otac Vječni (Izaija 9:6) ...
... On je Koji vlada nebom i Zemljom (Matej 28:18) i nad svakim tijelom (Ivan 17:2)
... On je pred Kojim je svako biće poklonjeno... na nebu, na Zemlji i ispod zemlje (Filipljanima 2:9, 10)
Lorens