TJELESNO ISCJELJENJE I OTKUPLJENJE – Izaija 53:4,5

SVI KRŠĆANI BI DANAS TREBALI OČEKIVATI OD BOGA ISCJELJENJE NJIHOVIH TIJELA, JER JE KRIST UMRO (na Križu) DA PLATI NADOKNADU (Atone = ispati, okaje) ZA NAŠE BOLESTI BAŠ KAO I ZA NAŠE GRIJEHE.

(1) Izaija

Izaija je naš svjedok ove velike istine.

U Izaiji 53:4 čitamo, „Sigurno¹ On {Krist} je ponio² naše bolesti [kholee, bolesti H2483], i nosio³ naše boli [makob, boli H4341]”.

Kholee^A (bolest) dolazi od challah^B [H2470], biti slab, nemoćan, ili bolestan. U Ponovljenom zakonu 7:15 čitamo, “Gospodar će odnijeti/(od)uzeti od tebe svu bolest [kholee]”. Ova riječ je prevedena kao “bolest” u Ponovljenom zakonu 28:61, Prvim Kraljevima 17:17, Drugim Kraljevima 1:2, Drugim Kraljevima 8:8, i na ostalim mjestima.

Makob^C je prevedeno “bol” u Jobu 33:19, “On je kažnjen također i sa boli [makob]”. U Jeremiji 51:8 čitamo, “Uzmi balzam za njezinu bol [makob]”.

Onda Izaija 53:4 čita, “ Sigurno¹ on {Krist} je ponio² naše bolesti, i  nosio³ naše boli”.

Svaki nepristran hebrejski učenjak mora priznati da je ovo ispravan prijevod.

***

Proučimo sad glagole u Izaiji 53:4; „ponio²“ (nasa)^D i „nosio³“ (sabal)^E.

(1.a) Hebrejski glagol nasa [H5375] znači nositi u smislu “trpjeti kaznu zbog nečega”. Levitski zakonik 5:1, “Ako i duša sagriješi … tada će on nositi [nasa] njegovo bezakonje”. U Izaiji 53:12 imamo izneseno istinito značenje glagola nasa : “On {Krist} je bio ubrojen među prijestupnike⁴; i on je nosio [nasa] grijeh mnogih”.

Kako je Krist nosio naše grijehe? Zamjenički⁵, kao naša Zamjena. Ali ovo je isti glagol korišten u Izaiji 53:4, „Sigurno¹ on {Krist} je ponio² [nasa] naše bolesti“.

Svi priznajemo da ovaj glagol (nasa) u Izaiji 53:12 nas uči da je Krist odnio naše grijehe zamjenički⁵; stoga svi umovi bez predrasuda moraju priznati da ovaj isti glagol (nasa) u Izaiji 53:4 nas uči da je On {Krist} odnio naše bolesti zamjenički⁵. Da, isti glagol (nasa) je korišten u uzimanju na sebe naših grijeha u Izaiji 53:12 kao što je korišten u Izaiji 53:4 u uzimanju na sebe naših bolesti. Čisto učenje, stoga, je da je Krist odnio naše bolesti na isti način kao što je On odnio naše grijehe. Ne može biti drugog zaključka.

(1.b) “I nosio³ [sabal [H5445]] naše boli”. Ovaj glagol sabal (nosio) također znači “nositi nešto kao kaznu ili pokoru”.

Tužaljke 5:7, „Naši očevi su zgriješili … i mi smo nosili [sabal] njihova bezakonja“.

Izaija 53:11, „On će vidjeti patnju njegove duše, i bit će zadovoljan … jer on će nositi [sabal] njihova bezakonja“.

Kako je Krist nosio naša bezakonja? Zamjenički⁵, kao naša Zamjena. Onda je On ponio ili nosio naše boli na isti način, jer Izaija izjavljuje (Izaija 53:4), „Sigurno¹ on je ponio² [nasa] naše bolesti, i nosio³ [sabal] naše boli“.

Čitatelju, kad se sjetiš da riječi u Izaiji 53:4 za „tugu⁶“ (kholee)^A i „ „žalost⁷“ (makob)^C doslovno znače „bolesti“ i „boli“; i kad se sjetiš da glagoli Izaije 53:4, „ponio²“ (nasa)^D i „nosio³“ (sabal)^E, jesu ista dva glagola korištena u Izaiji 53:12 i Izaiji 53:11 da izraze prevažnu činjenicu da je Krist ponio zamjenički⁵ naše grijehe i naša bezakonja, kako možeš pobjeći logičnom zaključku da je Krist umro za naše bolesti na isti način kao što je On umro za naše grijehe? Za sve nepristrane hebrejske učenjake nema drugog zaključka.

***

Pročitaj Young-ov doslovni prijevod: „Sigurno¹ naše bolesti on je ponio², i naše boli on je nosio³“ (Izaija 53:4). Young, autor „Young’s Concordance“ je bio veliki poznavalac hebrejskog jezika.

Pročitaj Dr. Isacc Leeser-ov prijevod Izaije 53:4: „Ali samo našu bolest je sam ponio², i naše boli je nosio³“.

Ponovo pročitaj Alexander McLaren-a, princa komentatora (Volume on Isaiah, str 98): „Treba imati na pameti, da su tuge⁶, što je ovdje opisano da Sluga nosi, doslovno bolesti, i da slično tome, žalosti⁷ mogu biti bolesti. Matej u svom citatu ovog stiha (Matej 8:17) koristi riječi koje se odnose na tjelesna oboljenja – i ta interpretacija je dio cijele istine, jer hebrejska misao nije nacrtala tako oštru crtu razlikovanja između bolesti tijela i bolesti duše, kakve smo navikli crtati. Sva bolest je uzeta (u obzir) kao posljedica grijeha.

„Od ove dvije riječi koje izražavaju Slugu da nosi svoj teret na Njegovim ramenima (nasa i sabal) prvi podrazumijeva ne samo uzimanje (tereta), nego i njegovo odnošenje; i potonji naglašava težinu tereta.

I sad slušaj Matejev komentar na Izaiju 53:4. Matej 8:16-17, „Kad je došla večer, donijeli su mu mnoge koji su bili opsjednuti zlodusima: i on je izagnao duhove sa (svojom) riječju, i ozdravio sve koji su bili bolesni: Da bi se moglo ispuniti što je rečeno po proroku Izaiji, govoreći, Sam je uzeo naše slabosti, i ponio naše bolesti.

…. (dovoljno je da) citiramo riječi Delitzsch-a u njegovom prekrasnom izlaganju Izaije 53:4. Delitzsch je bio, bez iznimke, najveći učenjak hebrejskog jezika u Njemačkoj. On je naučavao hebrejski u Rostocku, Erlangenu, i Leipzigu. Nijedan današnji poznavaoc hebrejskog jezika, koji je protivnik toga da nam je iscjeljenje osigurano u Otkupljenju, ne može se uspoređivati (mjeriti) sa Delitzschom. Osim što je bio najveći od svih poznavalaca hebrejskog jezika, bio je također veoma duhovan čovjek.

S pogledom na Izaiju 53:4, Delitzsch kaže:

Slobodno ali vjerno Evanđelje po Mateju prevodi ovaj tekst, „Sam je uzeo⁸ naše slabosti (nemoći) i nosio³ naše bolesti“. Pomoć koju je Isus pružio u svim vrstama tjelesnih bolesti uzima se u Mateju kao ispunjenje onoga što u Izaiji prorokuje Sluga Jahvin. Hebrejski glagoli (toga) teksta, kad se koriste za grijeh, označavaju – preuzeti (prisvojiti) kao težak teret i snositi¹ krivnju za grijeh, kao svoju vlastitu; to jest, nositi¹ grijeh posrednički (medijatorski^III) da bi se iskupio (okajao). Ali ovdje, gdje ne naši grijesi, nego su naše bolesti i boli predmet, posrednički (medijatorski^III) smisao ostaje isti.

Nije zamišljeno da je Sluga Jahvin samo ušao u zajedništvo naših patnji, nego da On (pre)uzme⁸ (na sebe) Samog patnje koje smo mi morali nositi², i zaslužili nositi²; i, stoga, On ih nije samo odnio², nego ih je isto i u Svojoj vlastitoj osobi podnio⁹ kako bi nas otpustio¹⁰ od njih. Sada, kada jedan podnosi⁸ patnje koje je drugi morao podnijeti², i to čini, ne samo u zajedništvu s njim, već umjesto njega, to nazivamo Zamjenom^I.

Ovdje, zatim, Delitzsch, vjerojatno najveći od svih modernih poznavalaca hebrejskog jezika, izjavljuje da je nošenje² i otklanjanje¹¹ naših bolesti i boli – tako jasno naučavano u Izaiji 53:4 – sastavni dio Kristova iskupiteljskoga djela; ili, drugim riječima, da je tjelesno iscjeljenje u Otkupljenju. Ovo se slaže s nalazima Younga, Leesera, i McLarena koji su već citirani.

Ista dva glagola „ponio²“ (nasa)^D i „nosio³“ (sabal)^E Izaije 53:4 – gdje nam je rečeno, „Krist je ponio² naše bolesti i nosio³ naše boli“ – su ista dva glagola korištena u Izaiji 53:11-12 gdje izražavaju veliku istinu da je Krist ponio² zamjenički⁵ naše grijehe i naše slabosti (nemoći).

Suočavajući se s tako zapanjujućom činjenicom, koliko je krajnje nenaučno^II (neakademski) reći da je iscjeljenje u Otkupljenju biblijski neutemeljen nauk; “Puki ljudski izum”.

Ovdje ponovno citirajmo Mateja 8:16-17, „Kad je večer došla, doveli su mu mnoge koji su bili opsjednuti zlodusima {demonima}: i on je izagnao duhove sa riječju, i ozdravio sve koji su bili bolesni:  da bi se moglo ispuniti što je rečeno po proroku Izaiji, govoreći, Sam je uzeo⁸ naše slabosti, i ponio² naše bolesti.

***NAŠE*** 

Opet, potpuno smo sigurni da je ovo proricanje za ovo Crkveno Doba, zbog ove riječi „naše“ u Izaiji 53:4 i 5. U Izaiji 53:4 čitamo, „Sasvim izvjesno¹ on je ponio² zamjenički⁵ [nasa]^D naše bolesti, i nosio³ zastupnički⁵ [sabal]^E naše boli“. U 5-om stihu čitamo, „On je ranjen zbog naših prijestupa, On je udaren (povrijeđen) zbog naših bezakonja“.

Riječ za „naše“ u Izaiji 53:5 (koja se odnosi na naše grijehe) se izražava na hebrejskom istim sufiksom koji ta ista riječ izražava u Izaiji 53:4, gdje se odnosi na naše bolesti. Stoga se odnosi na iste osobe, a mi izazivamo bilo kojeg hebrejskog učenjaka da dokaže suprotno. Budući da smo uključeni (uračunati) u “naše” Izaije 53:5, “On je bio ranjen zbog naših prestupa”, također moramo biti uključeni u “naše” Izaije 53:4, “Sigurno¹ je podnio² naše bolesti i nosio³ naše boli”.

Opet, vrlo smo sigurni da „naše“ Izaije 53:4 i Mateja 8:17 nas uključuje (uračunava) i danas, zbog načina na koji se Matej izražava na grčkom: „Sam je uzeo⁸ naše slabosti (nemoći)“. “Naše slabosti” na grčkom glase, tas astheneias^F hemōn^G [τας ἀσθενειας ἡμῶν] (bolesti nas).

Okrenite sada na Prve Kornićane 15:3 i pročitajte, „Krist je umro za naše grijehe“. “Za naše grijehe” glasi na grčkom uper tōn^I hamartiōn^H hemōn^G [ὑπερ τῶν ἁμαρτιων ἡμῶν] {za grijehe nas}.

U Prvoj Petrovoj 2:24, ista riječ za „naše“ (hemōn^G ἡμῶν) je korištena: „Koji je sam nosio² naše grijehe u svom tijelu na drvo“. “Naši grijesi” ovdje glase na grčkom tas hamartias^H hemōn^G [τας ἁμαρτιας ἡμῶν] {grijesi nas}.

Ivan nam daje istu blagoslovljenu istinu u Prvoj Ivanovoj 4:10, „ … i poslao svoga Sina da bude pomirnica za naše grijehe“. „Za naše grijehe“ na grčkom glasi peri tōn^J hamartiōn^H hemōn^G [περι τῶν ἁμαρτιων ἡμῶν] {za grijehe nas}.

Sada otkako Matej izjavljuje (Matej 8:17), “Sam {Krist} je uzeo⁸ naše slabosti (slabosti nas) i ponio² naše bolesti {bolesti nas}”, i koristi istu riječ za “nas” (hemōn^G ἡμῶν) koju Pavao, Petar i Ivan upotrebljavaju kada nam govore da je Krist umro za naše grijehe; viz., hemōn^G ἡμῶν, možemo samo zaključiti da upotreba iste grčke riječi za „nas“ (hemōn^G ἡμῶν) u Mateju 8:17, Prvim Korinćanima 15:3, Prvoj Petrovoj 2:24, i Prvoj Ivanovoj 4:10 mora značiti da je Krist uzeo⁸ slabosti i bolesti istih osoba za čije je grijehe umro. Bilo koji drugi zaključak je vrlo nenaučan ^II (neakademski) i daje u potpunosti netočno (krivo) značenje grčkom tekstu. Grčki je tako precizan jezik da bi, da se ovdje mislilo na različite osobe, ta činjenica bila zasigurno uvjerljivo naznačena nekom riječju ili frazom razlikovanja.

Pokušaj da se Izaija 53:4 i Matej 8:17 odnose samo na ljude Kristovih vlastitih dana, a ne i na nas, jednako je apsurdan i nenaučan^II (neakademski) kao i pokušavaj da nas se uvjeri da Jakovljeva knjiga nije za ovo Crkveno Doba, nego samo za dvanaest raštrkanih plemena, ili Židove iz razdoblja Nevolje. Otkriti ćemo kasnije krajnju besmislenost ovog učenja.

***

Da bismo potvrdili naše zaključke iz Izaije 53:4 i Mateja 8:17, citirajmo ovdje riječi tri velika biblijska učenjaka ispunjena Duhom.

• J. Gordon (Ministry of Healing, stranice 16-17),

Jaram Njegova križa kojim je podigao naše bezakonje, zauzeo je isto i naše bolesti, On koji je ušao u tajanstveno suosjećanje s našom boli – koja je plod grijeha – također je Sam sebe stavio pod našu bol, što je kazna grijeha. Drugim riječima, čini se da ovaj odlomak podučava da je Krist podnio⁹ zastupnički⁵ naše bolesti, isto kao i naša bezakonja.

Ovo se u potpunosti slaže sa zaključkom Delitzscha, velikog učenjaka hebrejskog jezika.

• Andrew Murray (Divine Healing, stranice 99 i 119):

Ne kaže se samo da je Gospodarev pravedni Sluga ponio² naše grijehe, već i da je On ponio² naše bolesti. Prema tome Njegovo nošenje² naših bolesti čini sastavni dio Iskupiteljeva djela, isto kao i nošenje naših grijeha. … Tijelo i duša su stvoreni da zajedno služe kao Božje prebivalište: bolesno stanje tijela je – kao i takvo stanje duše – posljedica grijeha, i to je ono što je Isus došao nositi², okajati i pobijediti.

• B. Simpson (The Gospel of Healing, stranica 17):

Stoga, kao što je ponio² naše grijehe, Isus Krist je također podnio², i odnio³ naše bolesti; Da, pa čak i naše boli, tako da živeći (prebivajući) u Njemu, možemo biti u potpunosti izbavljeni i od bolesti i od boli. Prema tome Njegovim ranama smo iscjeljeni. Blagoslovljeni i slavni Nosač Tereta.

(2) Petar

I opet, Petar je naš svjedok ove velike činjenice da je tjelesno iscjeljenje u Iskupljenju.

U Prvoj Petrovoj 2:24, čitamo blagoslovljene Riječi, „Koji je Osobno ponio² naše grijehe u vlastitom tijelu na drvo … čijim ranama [mōlōpi^K, modrica – G3468 μωλωψ] smo iscjeljeni.

Petar ovdje iznosi:

1. da je Krist ponio² naše grijehe na križ, i
2. da smo Njegovim ranama {doslovno modrica} iscijeljeni.

Ovo se slaže u potpunosti sa Izaijom 53:5, kojeg čitamo u „Septuaginti“ {grčkoj verziji Starog Zavjeta}, „Ali on je bio ranjen na račun naših grijeha, i bio je udaren zbog naših bezakonja: kazna našeg mira je bila na njemu; i njegovom modricom [tō mōlōpi^K autou – τω μωλωπι αυτου, modricom Njegovom] smo iscjeljeni.

Ovdje uočimo slijedeću ČINJENICU:

1. Da je riječ za “iscjeljeni” ovdje, i u „Septuaginti“ i grčkom Novom Zavjetu, iaomai^L [G2390 ιαομαι], glagol koji uvijek govori o fizičkom iscjeljenju u Novom Zavjetu. Ona je korištena 28 puta^☼ u Novom Zavjetu, i uvijek u vezi s fizičkim iscjeljenjima. Grčka riječ za “liječnik” je iatros^M [G2395 ιατρος], imenica izvedena iz istog glagola iaomai^L. Možemo, stoga, biti potpuno sigurni da kada Petar izjavi, „Po … [Njegovim] ranama {modricom} ste iscjeljeni“, on upućuje na naše tjelesno iscjeljenje, a ne na neko duhovno izlječenje.

Da, Petar ovdje (1 Petrova 2:24) jasno uči da Krist nije samo patio, krvario, i umro za naše grijehe, nego također i za naše fizičko iscjeljenje.

(3) Pavao

Iznova Pavao uči istu veliku istinu, da je Krist umro za naše bolesti isto kao i za naše grijehe, u Galaćanima 3:13, „Krist nas je otkupio od prokletstva zakona, postavši prokletstvo za nas“.

Grčka riječ za „otkupiti“ nije agorazō^N, nego exagorazō^o [G1805 εξαγοραζω], i znači „kupiti ili otkupiti iz ili od“. Riječ za “prokletstvo” ovdje je katara^P [G2671 καταρα]. Zabilježite ovu riječ.

Okrenite se sada na Ponovljeni zakon 28:15-47 i pronaći ćete da su sve vrste bolesti uključene u prokletstvo zakona. U Ponovljenom zakonu 28:1 čitamo, „I dogodit će se, budeš li doista slušao marljivo glas Gospodara Boga svojega, pazeći¹² da izvršiš sve njegove zapovijedi što ti ih ja danas zapovijedam, da će te Gospodar Bog tvoj postaviti visoko iznad svih naroda zemlje“. Zatim stihovi 2 do 14 iznose predivne Božje blagoslove, ako se samo oni pokore¹³ Njegovoj zapovijedi.

Sad pročitajte Ponovljeni zakon 28:15, 21-22, 27-28, “Ali dogodit će se, ako ne poslušaš glas Gospodara Boga svoga, da se pridržavaš¹² svih njegovih zapovijedi i njegovih propisa (uredbi / zakona) koje ti danas zapovijedam; da će sva ta prokletstva [katarai^P – καταραι G2671] doći na te i zateći ((pre)stići) te… Gospodar će učiniti da se pošast (kuga) prilijepi uza te … Gospodar će te udariti sušicom , i sa groznicom, i sa upalom … egipatskim prištevima, i sa čirevima, i sa krastama i sa svrabom … Gospodar će te udariti ludilom, i sljepoćom i zaprepaštenjem srca.

Sjetite se da Ponovljeni zakon 28:15 naziva sve ove bolesti, koje bi uslijedile neposlušnosti Božjem zakonu, “prokletstva” (katarai^P u „Septuaginti“). Ovo je nominativ množine same riječi koju Pavao upotrebljava kad kaže (Galaćanima 3,13): “Krist nas je otkupio od prokletstva [katara^P] zakona, postajući (postavši) [genomenos^Q, postajući – G1096 γινομαι] prokletstvo [katara^P] za nas ”.

Budući da je bolest bila jedna od prokletstava (katara^P) zakona; Krist je umro da nas otkupi od prokletstva (katara^P) zakona postajući za nas prokletstvo (katara^P) {zamjensko Otkupljenje}; prema tome, prema Pavlovom učenju, tjelesno iscjeljenje je u Otkupljenju. Na svjetlu Izaije 53:4 i Izaije 53:11-12, ovo je što bi trebali očekivati da Pavao podučava.